Glavni izvori energije su neobnovljivi izvori energije, a njih ima u ograničenim količinama i sve je naglašeniji njihov štetan utjecaj na okoliš. U takvom globalnom scenariju korištenje obnovljivih izvora energije dolazi u središte energetske politike razvijenih zemalja. Od svih obnovljivih izvora energije, izuzevši velike hidroelektrane, najveći doprinos u prevladavanju nastale situacije očekuje se od biomase.

Biomasa i njezini proizvodi, pored toga što su obnovljivi oni su i energetski najbliži fosilnim gorivima tako da je moguća njihova direktna zamjena. Potencijali biomase koja nastaje u poljoprivredi i šumarstvu su zna?ajni. Njihovim iskorištavanjem u energetske svrhe može se pridonijeti zaštiti okoliša, otvaranju novih radnih mjesta, ruralnom razvitku, a samim time i ukupnom privrednom razvitku.Prema sadašnjim predviÄ‘anjima u svijetu će do sredine 21. stoljeća udio biomase u potrošnji energije iznositi izmeÄ‘u 30 i 40%, a do 2010. godine u Europskoj uniji (EU) proizvodnja energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije iznositi će 73%. U EU 58% primarne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije potječe od drvne biomase (veliki udio ima tradicionalno iskorištavanje potencijala šuma), a procjenjuje se da će u usporedbi s ostalim obno-vljivim izvorima energije, krajem 2010. godine taj udio iznositi 73%.

EU je donijela strategiju udvo-stručavanja uporabe obnovljivih izvora energije u periodu od 2003.do 2010. godine. Ukupni udio obnovljivih izvora energije do 2010. godine povećao bi se sa 6% na 12%. Taj plan sadrži niz mjera kojima bi se potaknule privatne investicije u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora energije u iskoristivu enegiju.Bosna i Hercegovina je u velikoj mjeri ovisna o uvozu energije, posebno o uvozu tekućih i plinovitih fosilnih goriva. Nameće se pitanje korištenja obnovljivih izvora energije, posebno energije iz biomase. Ukupna površina šuma i šumskih zemljšta iznosi 53% površine BiH, a glavni izvori šumske biomase su redovne sječe, ostaci sječa, proredne sječe, sanitarne sječe itd.

Najbolja tehnološka varijanta pridobivanja i izrade šumske biomase je deblovni metod (sa privlačenjem drva skiderom, izradom na šumskom stovarištu i prijevozom kamionom). Sadašnja praksa donekle pokazuje opravdanost sa ekonomskog i ekološkog aspekta da sav materijal tanji od 7 cm (sitna granjevina i lišÄ‡e/iglice) ostaje u šumi, a sli?na je situacija sa korištenjem korijenovog sustava i panjevine (posebno sa aspekta mogu?ih erozija). Dugoročno se može računati i na dio bio mase iz šumarstva u smislu korištenja navedenog resursa.Danas još uvjek možemo reći da se BiH nalazi na samom početku rješavanja svih pitanja vezanih za korištenje biomase posebno šumske biomase.